Tko želi promijeniti bilo što iz javne domene američkog društva, prosječnom Amerikancu ne preostaje ništa drugo nego pritisnuti na kongresnika koji zastupa njegovo područje. Na žalost, Amerikanci ne mogu naći u sebi malog Francuza koji će ih natjerati da s nekoliko milijuna rajčica zaustave rad zemlje i natjeraju vladu da se ozbiljno pozabavi s nekim pitanjem bitnim za svakodnevni život društva. Recimo Internetom.

U ponudi kablovskih tvrtki, skupa televizijska i telefonska pretplata obvezno idu uz pretplatu za pristup Internetu. Cijena paketa tih triju servisa može se popeti do 120 USD mjesečno, što nije mala svota za člana srednje klase SAD-a. One znatiželjne o opcijama pretplate, osoblje korisničke podrške brzo razuvjeri da se Internet može dobiti bez televizije. Uvijenim prijetnjama o degradaciji servisa i sustavom cijena, kablovske kompanije uvjere najtvrdokornije pretplatnike kako je bolje uz Internet uzeti barem pretplatu na televiziju.

Jedna od zanimljivih strana engleskog jezika je broj riječi s kojima isti raspolaže. Za razliku od vjerojatno svih drugih jezika u svijetu, engleski se nikad nije pokušao obraniti od tuđica. Naprotiv, sve ih je veselo prisvojio. Nekad davno korijeni velikog broja riječi u engleskom jeziku dolazili su iz latinskog, grčkog i francuskog. Danas ovom skupu možete dodati japanski, kineski, hindski, hebrejski, arapski i mnogo drugih.

Promatranjem malih obrtnika u 18. stoljeću, Adam Smith je došao do zaključka da zbroj svih njihovih aktivnosti kreira zanimljive efekte na tržištu. Svako od učesnika, ili suparnika, vođen je osobnim interesom i racionalnom sviješću prema povećanju svog profita što je više moguće. Ono zanimljivo jest da djelovanje svih učesnika povećava opće blagostanje društva i sadrži samoregulirajuću funkciju tržišta. Smith je ovaj fenomen nazvao Nevidljivom rukom tržišta i ušao u povijest kao začetnik onoga što danas nazivamo političkom ekonomijom. Svoje zabilješke Smith je publicirao u knjizi dugog naziva koja završava frazom Wealth of Nations (slobodni prijevod: Dobrobit Nacija). Fraza je također ušla u povijest i postala sinonimom za slobodno tržište ili tržište na kojem potražnja i ponuda određuju cijene, a ne neka treća strana koja je u najčešćem slučaju vlada. Iako je Smith ostao zapamćen kao osoba koja se protivila ljudskoj sebičnosti i zalagala za slobodno tržišno natjecanje, danas se cijeli njegov magnum opus mož svesti na sljedeće parole: sebičnost je dobra, vlada je loša, demokrati su loši.