Događanja

Događanja

Razvili ste hardware ili software? Za vas je stvoren Vidi e-novation

19.10.2006

Razvili ste hardware ili software? Za vas je stvoren Vidi e-novation
Institut Ruđer Bošković iz Zagreba i Vidi pokrenuli su
novi hrvatski nacionalni natječaj imenovan Vidi e-novation. Organizatori natječaja pozivaju sve pojedince, tvrtke i organizacije u Hrvatskoj da prijave svoje ICT proizvode ili usluge ako su ih sami razvili te smatraju da imaju znatan udio ugrađene inovativnosti. Prema organizatorima, posebno su zanimljivi ICT projekti koji mogu konkurirati ili već konkuriraju na europskom i svjetskom tržištu. Više o tome na: www.e-novation.info

Prema riječima organizatora, Vidi e-novation nagrade dodijelit će se najinventivnijim informatičko telekomunikacijskim proizvodima i uslugama osmišljenim i razvijenim u našoj zemlji a koji predstavljaju ono najbolje što Hrvatska može ponuditi europskom i svjetskom ICT tržištu.

Želja Instituta Ruđer Bošković i izdavačke kuće Vidi, osnivača Vidi e-novation natječaja, te njihovih partnera u Vidi e-novation natječaju je da ovom nagradom omogući da kvalitetni razvojni informatičko telekomunikacijski proizvodi i usluge u Hrvatskoj dobiju bolju prepoznatljivost u široj javnosti, veći kredibilitet, lakši pristup izvorima financiranja, te lakši izlaz na međunarodna tržišta.

Traže se novi proizvodi i usluge razvijeni u Hrvatskoj koji u sebi sadrže visoku razinu implementacije informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija i koji imaju znatan međunarodni tržišni potencijal. Proizvodi moraju biti minimalno u fazi potpuno radnog prototipa, a ukoliko se već nalaze u prodaji na tržištu, tada njihovo prvo pojavljivanje na tržištu nije smjelo biti prije 1. siječnja 2001. godine.

Institut Ruđer Bošković i izdavačka kuća Vidi, osnivači Vidi e-novation projekta, čvrsti temelj u razvoju Vidi e-novation natječaja vide u bogatoj tehnološkoj inventivnoj prošlosti na području Republike Hrvatske: Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Faust Vrančić, Slavoljub Penkala, David Schwartz, Ivan Lupis samo su neki pronalazača koji su živjeli, radili i stvarali na području današnje Republike Hrvatske a koji su svojim izumima i otkrićima zadužili čovječanstvo...

Činjenica da su izumi poput torpeda, penkale ili Zeppelina osmišljeni na ovim prostorima dodatno govori o inventivnosti ljudi na teritoriju današnje Republike Hrvatske...

Čak i u današnje vrijeme Hrvatska posjeduje inovatore i izume koji snažno udaraju pečate na svjetskoj informatičkoj i telekomunikacijskoj sceni.

Primjerice, u Hrvatskoj i svjetskoj javnosti malo je poznata činjenica da je upravo student zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva, Tomislav Uzelac, izumio i patentirao prvi MP3 dekoder i na taj način omogućio popularizaciju danas sveprisutnih MP3 playera u diljem svijeta.

Cilj Vidi e-novation nagrade je u Hrvatskoj stimulirati pronalaske upravo takvih otkrića, prezentirati ih i promovirati prema domaćoj i svjetskoj javnosti...

I danas na području Republike Hrvatske djeluju brojne, široj javnosti najčešće nepoznate, tvrtke i pojedinci koji svoje informatičke i komunikacijske proizvode osmišljene i kreirane u Hrvatskoj prodaju na zahtjevnim evropskim i svjetskim tržištima: Njemačkoj, Sjedinjenim Državama,Švicarskoj, Francuskoj, Finskoj, Švedskoj...

Te malo znane hrvatske tvrtke razvile su i razvijaju u Hrvatskoj informatičko komunikacijske proizvode i usluge koje danas u svijetu koriste centrale poznatih svjetskih kompanija kao što su: Associated Press, Citibank, IBM, Hewlett Packard, Intel Corporation, US Air Force, Johnson & Johnson, Kodak, Oxford University Press, The Boston Globe, American Express, Siemens Business Services, Warner Bros, Citigroup, British Petroleum, British Telecom, Infineon, Deutsche Bank, Swarovski, Universal Music Group, University of Michigen, Ernst & Young, United States of America - Department of the Navy, Unisys, PricewaterhouseCoopers, M & G, MTV, Shell, Nortel and Cisco Systems...

Želja osnivača Vidi e-novation natječaj, instituta Ruđer Bošković i izdavačke kuće Vidi, je dodatno animirati hrvatsku informatičku zajednicu i stvoriti plodno okruženje za razvoj i izvoz softverskih i hardverskih proizvoda u Republici Hrvatskoj s visokom razinom ugrađene inventivnosti kako bi se na globalnom tržištu mogla postići što bolja cijena tih proizvoda.

Posebice je želja kreirati pozitivnu inventivno-razvojno-izvoznu klimu u segmentu ICT-a, kojom će se u narednim godinama u Hrvatskoj iznjedriti na stotine sličnih gore spomenutih hrvatskih poduzeća, pojedinaca, organizacija koji će iz Hrvatske proizvoditi ICT proizvode za najzahtjevnija svjetska tržišta i pri tome odlično zarađivati.



1

Anketa

Jeste li prešli na Windows 7?

Kolumne

Katran i perje

Dimitar Georgievski

Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.

Otvorene multimedije

Dimitar Georgievski

Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.

Moj prijatelj fundamentalist

Dimitar Georgievski

Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.