Događanja
Događanja
U Varaždinu osnovan Institut za softversku ekonomiju
18.09.2009
Ovaj međunarodni institut osnovan je početkom ovog rujna u Redmondu (SAD) na summitu Microsoftovih inovacijskih centara. Njegovi su osnivači Microsoft, Sveučilište Southern Cross s Novog Zelanda, te grupacija Agitava koja se bavi istraživanjima i savjetovanjem na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT). Institut je ostvario podršku mnogih ključnih sudionika iz ICT industrije, uključujući istraživačke organizacije, brojne softverske tvrtke i ugledne nezavisne stručnjake. Varaždinski ogranak Instituta prvi je lokalni ogranak u svijetu izvan engleskog govornog područja.
Institut IISEIE i Microsoftov inovacijski centar (MIC) u Varaždinu okupili su niz lokalnih partnera poput Tehnološkog parka Varaždin, Fakulteta organizacije i informatike, Veleučilišta u Varaždinu te Grada Varaždina, koji su svi redom dali podršku ovom projektu i inicijativi. S njima je danas potpisano pismo namjere oko suradnje na ostvarivanju zajedničkih ciljeva i osiguravanju globalnog rasta gospodarstva temeljenog na softverskoj industriji. Malcolm Fraser, glavni i izvršni direktor instituta IISEIE, koji je ogranak Instituta u Varaždinu i otvorio, tom je prilikom istaknuo: „Glavni je cilj IISEIE u suradnji s lokalnim partnerima, pomoći rastu gospodarstva temeljenom na softverskoj industriji, povećanjem kapaciteta i poslovnih vještina radne snage te omogućavanjem pristupa informacijama i razmjeni najboljih praksi na svjetskojrazini".
Prvi projekt Instituta i lokalnih partnera bit će program Innovation Academy koji će zaživjeti već tijekom listopada, a namijenjen je tvrtkama i poduzetnicima – nezavisnim proizvođačima softvera - koji tek ulaze u poslovne vode. Hrvatska je jedna od dvadeset zemalja u svijetu gdje su Institut i Microsoft osigurali izvođenja programa za mlade tvrtke koje tek kreću s poslovanjem i postojeće partnere programa BizSpark Network.
Program Innovation Academy nastao je kao plod suradnje Instituta i Microsofta. Oni novim softverskim tvrtkama i poduzetnicima omogućavaju odgovarajuću i suvremenu edukaciju o vođenju poslovanja softverskih tvrtki. Jedan od primarnih ciljeva programa jest popuniti praznine u poslovnim vještinama koje su nužne za osiguravanje poslovnog uspjeha tih tvrtki. Cijeli će program biti lokaliziran i prilagođen lokalnim partnerima, uvjetima poslovanja i prilikama koje su specifične za naše područje. Sudionicima programa stoje na raspolaganju savjetodavne usluge Instituta i partneri iz lokalnog ogranka koji će im rado pomoći prilikom uspostavljanja novih softverskih tvrtki i razvoja komercijalnih proizvoda.
Microsoft
1
Anketa
Jeste li prešli na Windows 7?Kolumne
Katran i perje
Dimitar Georgievski
Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.Otvorene multimedije
Dimitar Georgievski
Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.Moj prijatelj fundamentalist
Dimitar Georgievski
Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.