Kolumne

Ukratko, postoji mnoštvo načina za izražavanje više stupnjeva formalnosti, zadovoljstva, divljenja, ogorčenja, odbojnosti, protivljenja, stremljenja, neprihvaćanja i gluposti. Poznavanje etimologije ili porijekla riječi svakako pomaže u odabiru pravog pridjeva za danu prigodu. Suptilnost u odabiru pravog pridjeva je odlika predsjednika Busha. Odlični primjer njegove elokvencije je komentar na govor pape Benedikta XVI prilikom njegove nedavne posjete SAD-u. Poziv Pape Amerikancima da se odreknu materijalizma, humano tretiraju imigrante i omoguće mir na Bliskom istoku diplomatskim putem, Bush je pozdravio s kratkom izjavom odobravanja – Thank you your holiness, awesome speech.

Pridjev awesome ima religiozne korijene jer označava divljenje izazvano strahopoštovanjem. Recimo, Dolina smrti u Kaliforniji gdje mobiteli ne rade također bi izazvala takve osjećaje. Međutim, ljudi koji ne cjepidlače oko uporabe jezika, koriste pridjev awesome najčešće u sportskim barovima u žaru neke utakmice. Pridjev je vrlo popularan u lingu (šatro, govorni jezik - šatro riječ za šatro) tinejdžera koji obično imaju ograničen rječnik te postojano koriste iste riječi i pridjeve kao pokvareni gramofon. Pridjev awesome je preuporabljen i zlorabljen, a u tom svjetlu predsjednikova pohvala Papina govora mogla bi se prevesti kao Hvala Vaša Svetosti, govor je bio "mrak" (guba, prva liga)! Eruditski i lakoničan, po uzoru na pisce Marka Twaina i Williama Zinssera, predsjednik Bush svakako nastoji smanjiti uporabu pridjeva u svom jeziku na minimum. Katkad ta nadobudnost vodi predsjednika ka skokovima u logici i izražavanju. Kada ne bismo znali za njegovu pedantnost prema detaljima, pomislili bismo da predsjednik uopće nije pratio govor pape Benedikta XVI. Bio je previše lijep dan.

Osobno sam bio u iskušenju uporabiti pridjev awesome kad mi je jedan prijatelj pokazao svoju novu igračku. Lismond je među prvima kupio iPhone, nedugo prije nego li je Njegov Jobness, mislim na Stevea Jobsa, smanjio njihovu cijenu za nevjerojatnih 200 dolara, izazivajući revolt kod svojih korisnika. Steve Jobs nije osoba koja ima neko visoko mišljenje o kupcima Appleovih proizvoda, ili svojim zaposlenicima, ili općenito bilo kojoj drugoj osobi. Njegov kruti stil upravljanja dovodi do suza zaposlenike Applea, ali i kreira kultne proizvode koji su toliko popularni da se njihovi vlasnici moraju prvo osigurati da im grabežljivi tinejdžeri i dugoprsti lopovi nisu za petama. Navodno, londonska policija preporučuje korisnicima iPhonea da nađu neko mjesto gdje im zid štiti leđa prije nego što zaslijepe slučajne prolaznike svojom skupom igračkom.

Über-spekulator Steve, snagom svoje volje, vratio je Apple s ruba ponora. Kreirao je tržište za svoje gadgete i skupinu poklonika koja u usporedbi s običnim smrtnicima osuđenima na vječno prokletstvo plavog zaslona smrti, misli da je sofisticirana i nezavisnog duha. Samo je Steve mogao uvjeriti autističnu diskografsku industriju da odbaci DRM tehnologiju za zaštitu digitalnog sadržaja i prihvatiti format MP3 kao medij za svoje glazbene snimke.

Uspjeh iPhonea onda ne začuđuje nikog ... pa možda ipak ima nekoliko duša koje još pokušavaju odgonetnuti što Steve Jobs stavlja u kavu ljudima kako bi ih očarao svojim mobitelom. Panel stručnjaka za ljudsko ponašanje i tehnologiju na Svjetskom kongresu mobilnih uređaja (Mobile World Congress) koji se održao u Barceloni početkom ove godine, pokušao je odgonetnuti opsjednutost korisnika iPhoneom. Stručnjaci su bili iznena-đeni da veliki dio iPhone korisnika povezuje svoje zadovoljstvo pri korištenju iPhonea s Appleom, a ne s tvrtkom AT&T. AT&T je zasad ekskluzivni provider komunikacijskih servisa za iPhone u Americi. Jedan od razloga zbog kojeg korisnici ne misle da je AT&T maštovita tvrtka vrijedna divljenja mogla bi biti i činjenica da su neki od prvih korisnika dobili iscrpne telefonske račune od 300 stranica.

Googleov Android, još uvijek u beta fazi, pokupio je svu medijsku pažnju i natjerao velike američke telekomunikacijske tvrtke da se zaduže kako bi pratili ambiciozne planove Googlea. Kakofonija stvorena spekulacijama oko drugog dolaska Androida potisnula je u drugi plan sve vijesti o učinku iPhonea na telekomunikacijsko tržište SAD-a.

Dok smo puni iščekivanja pratili natjecanje Googlea s Verizonom i AT&T-om oko 700 MHz spektra za mobilne uređaje, gotovo da nismo primijetili kako je iPhone već počeo otvarati zatvoreno tržište mobilnih uređaja u Americi. Android je navodno pobijedio, iako je Google izgubio na aukciji. U narednih godinu dana trebamo vidjeti do koje će mjere Android promijeniti pravila igre. Zahvaljujući iPhoneu ne moramo baš sve nagađati. Svijet budućnosti bit će obilježen uređajima koji će pokušati imitirati ili nadmašiti funkcionalnost iPhonea. Svaki dan korisnici iPhonea prenose mnogo više podataka od korisnika bilo kojeg drugog mobilnog uređaja. Otprilike petsto puta više.

Ova činjenica, plus ekskluzivni ugovor između Applea i AT&T-a o distribuciji iPhonea, natjerala je Verizon da otvori svoju bežičnu mrežu proizvođačima mobilnih uređaja. Mobilni uređaji definiraju nova pravila na tržištu stavljajući korisnika na mjesto vozača. Dvije najveće telekom tvrtke ne mogu više povratiti svoju monopolističku poziciju.
iPhone je zasigurno otvorio vrata novim mobilnim uređajima. Mnogo ih je temeljeno na Linuxu i, razumljivo, otvoreno javnosti za suradnju. Jedan od njih, OpenMoko, mobilni uređaj koji dolazi s Tajvana, stiže sa zanimljivim novitetom. OpenMoko hardware licenciran je s Creative Commons licencom. Ambiciozni su korisnici u poziciji pretvoriti OpenMoko u neki novi uređaj za posebne namjene. Dobri primjeri posebnih uređaja su medicinski uređaji, mjerni instrumenti i uređaji za naplatu.

Ironija je da se Verizon nada kako će Linux alternativama parirati brzim usponom iPhone uređaja. Svi mobiteli su dobrodošli u ovom natječaju. Još je veća ironija da jedan tako zatvoreni proizvod kao iPhone otvara vrata otvorenim mobitelima temeljenim na Linuxu. Čuda nikad ne prestaju.