Kontakt
Ukoliko želite kontaktirati NASIT, uputiti nam konstruktivnu kritiku, ukazati na neki dogadjaj u IT svijetu kako bi izvjestili javnost na stranicama NASIT-a, ponuditi nam svoj angažman ili savjet kako da unaprijedimo ovaj servis, svakako Vas molimo da popunite ovaj obrazac.
Sva polja su obavezna.
Anketa
Koliko mjesečno zarađujete neto kao IT profesionalac?Kolumne
Naiđeš li na pridjev, baci ga!
Dimitar Georgievski
Jedna od zanimljivih strana engleskog jezika je broj riječi s kojima isti raspolaže. Za razliku od vjerojatno svih drugih jezika u svijetu, engleski se nikad nije pokušao obraniti od tuđica. Naprotiv, sve ih je veselo prisvojio. Nekad davno korijeni velikog broja riječi u engleskom jeziku dolazili su iz latinskog, grčkog i francuskog. Danas ovom skupu možete dodati japanski, kineski, hindski, hebrejski, arapski i mnogo drugih.Nevidljiva ruka Interneta
Dimitar Georgievski
Promatranjem malih obrtnika u 18. stoljeću, Adam Smith je došao do zaključka da zbroj svih njihovih aktivnosti kreira zanimljive efekte na tržištu. Svako od učesnika, ili suparnika, vođen je osobnim interesom i racionalnom sviješću prema povećanju svog profita što je više moguće. Ono zanimljivo jest da djelovanje svih učesnika povećava opće blagostanje društva i sadrži samoregulirajuću funkciju tržišta. Smith je ovaj fenomen nazvao Nevidljivom rukom tržišta i ušao u povijest kao začetnik onoga što danas nazivamo političkom ekonomijom. Svoje zabilješke Smith je publicirao u knjizi dugog naziva koja završava frazom Wealth of Nations (slobodni prijevod: Dobrobit Nacija). Fraza je također ušla u povijest i postala sinonimom za slobodno tržište ili tržište na kojem potražnja i ponuda određuju cijene, a ne neka treća strana koja je u najčešćem slučaju vlada. Iako je Smith ostao zapamćen kao osoba koja se protivila ljudskoj sebičnosti i zalagala za slobodno tržišno natjecanje, danas se cijeli njegov magnum opus mož svesti na sljedeće parole: sebičnost je dobra, vlada je loša, demokrati su loši.Mreža je kompjuter
Dimitar Georgievski
Jedno od pitanja s kojim nas, kao trećim po redu najinteligentnijim bićima na ovom planetu, brzi razvoj tehnologije trajno suočava jest hoće li evolucija tehnologije malo posustati. Ili, da parafraziram, je li sve što se treba otkriti otkriveno. U trenutku slabosti svatko od nas bi poželio da je to slučaj. Korak inovacija ne posustaje nimalo i nekoliko tehnologija dobilo je dovoljno ubrzanja i prisutnosti na tržištu da postanu disruptivne – dovoljno bitne da poremete ustroj univerzuma i pokrenu novu kreativnu revoluciju. Prateći vijesti ove godine više bih bio naklonjen pomisliti kako su zapravo svjetlo pozornice ukrale bitke oko takozvane intelektualne svojine. Izraz "intelektualna svojina" je totalno pogrešan.