O Nasitu
NASIT – Nacionalna asocijacija IT profesionalaca – je svojevrstan klub profesionalaca u IT industriji sa perspektivom da postane udruga. Povezani smo s izdavačkim projektom IT Expert-izdavačem profesionalne informatičke literature. Cilj našeg kluba je da oko sebe okupi i međusobno poveže IT profesionalce iz Hrvatske kako bi se olakšala razmjena informacija, znanja i ideja te pospješila komunikacija između njih. U okviru NASIT-a pokrenuli smo i Web stranice NASIT News – informacijski servis na kojem će se svakodnevno objavljivati najnovije vijesti iz struke koje putem newslettera tjedno možete dobivati na svoj mail, a za odredjene rubrike dostupna je i RSS feed opcija.
Članovima NASIT-a namijenjen je i zatvoreni dio stranica sa internim diskusijskim forumom na kojem sa brojnim stručnjacima, svojim kolegama, možete raspravljati o događanjima i trendovima u industriji, ali i zajednički analizirati specifičnu problematiku ili pak zatražiti pomoć pri rješavanju iste.
Samo članovima NASIT-a omogućiti ćemo pristup bazi profila IT tvrtki i profesionalaca u kojoj će moći pronaći zaposlenika, poslodavca ili poslovnog partnera po vlastitoj mjeri. Tu je i oglasna ploča na kojoj ćete moći objaviti svoju ponudu ili potražnju za poslom, uslugom ili robom.Članovi Nacionalne asocijacije IT profesionalaca su kupci paketa knjiga IT Expert ( www.knjizara.hr/itexpert ) koji popune i pošalju pristupni karton ili web obrazac ( www.knjizara.hr/narucivanje ). Uvijet je potencijalnim članovima dokazati da im je angažman u IT-u profesionalna orijentacija a ne hobi.
Svi članovi NASIT-a dobijaju člansku iskaznicu sa jedinstvenim članskim brojem koji im omogućuje besplatan pristup zatvorenom diskusijskom forumu na www.nasit.org, mogućnost objavljivanja osobnog profila ili profila tvrtke u bazi profila na zatvorenom dijelu stranica NASIT News te poseban popust za članove prilikom kupnje knjiga iz serije IT Expert.
Anketa
Koliko mjesečno zarađujete neto kao IT profesionalac?Kolumne
Naiđeš li na pridjev, baci ga!
Dimitar Georgievski
Jedna od zanimljivih strana engleskog jezika je broj riječi s kojima isti raspolaže. Za razliku od vjerojatno svih drugih jezika u svijetu, engleski se nikad nije pokušao obraniti od tuđica. Naprotiv, sve ih je veselo prisvojio. Nekad davno korijeni velikog broja riječi u engleskom jeziku dolazili su iz latinskog, grčkog i francuskog. Danas ovom skupu možete dodati japanski, kineski, hindski, hebrejski, arapski i mnogo drugih.Nevidljiva ruka Interneta
Dimitar Georgievski
Promatranjem malih obrtnika u 18. stoljeću, Adam Smith je došao do zaključka da zbroj svih njihovih aktivnosti kreira zanimljive efekte na tržištu. Svako od učesnika, ili suparnika, vođen je osobnim interesom i racionalnom sviješću prema povećanju svog profita što je više moguće. Ono zanimljivo jest da djelovanje svih učesnika povećava opće blagostanje društva i sadrži samoregulirajuću funkciju tržišta. Smith je ovaj fenomen nazvao Nevidljivom rukom tržišta i ušao u povijest kao začetnik onoga što danas nazivamo političkom ekonomijom. Svoje zabilješke Smith je publicirao u knjizi dugog naziva koja završava frazom Wealth of Nations (slobodni prijevod: Dobrobit Nacija). Fraza je također ušla u povijest i postala sinonimom za slobodno tržište ili tržište na kojem potražnja i ponuda određuju cijene, a ne neka treća strana koja je u najčešćem slučaju vlada. Iako je Smith ostao zapamćen kao osoba koja se protivila ljudskoj sebičnosti i zalagala za slobodno tržišno natjecanje, danas se cijeli njegov magnum opus mož svesti na sljedeće parole: sebičnost je dobra, vlada je loša, demokrati su loši.Mreža je kompjuter
Dimitar Georgievski
Jedno od pitanja s kojim nas, kao trećim po redu najinteligentnijim bićima na ovom planetu, brzi razvoj tehnologije trajno suočava jest hoće li evolucija tehnologije malo posustati. Ili, da parafraziram, je li sve što se treba otkriti otkriveno. U trenutku slabosti svatko od nas bi poželio da je to slučaj. Korak inovacija ne posustaje nimalo i nekoliko tehnologija dobilo je dovoljno ubrzanja i prisutnosti na tržištu da postanu disruptivne – dovoljno bitne da poremete ustroj univerzuma i pokrenu novu kreativnu revoluciju. Prateći vijesti ove godine više bih bio naklonjen pomisliti kako su zapravo svjetlo pozornice ukrale bitke oko takozvane intelektualne svojine. Izraz "intelektualna svojina" je totalno pogrešan. 