Operativni sustavi

Operativni sustavi

Nova verzija Longhorna dostupna za testiranje

22.12.2006

Nova verzija Longhorna dostupna za testiranje
Microsoft je objavio novu verziju Windows Servera pod nazivom Longhorn namijenjenu beta testiranju. Trenutna verzija označena je brojem 6001.16406.

Objavljeno još i pod:
Microsoft

Operativni sustavi

Microsoft Office Open XML postaje standard

12.12.2006

Microsoft Office Open XML postaje standard
Generalna skupštima međunarodnog tijela za standardizaciju ECMA, s 20 glasova "za" i sa svega jednim "protiv", izglasala je podršku Microsoftovom novom formatu zapisa. Tako je Microsoftov Office Open XML certificiran kao standard, te kao takav predložen i za ISO standardizaciju.

Objavljeno još i pod:
Microsoft

Operativni sustavi

Windows Vista sigurnija bez korištenja dodatnog softvera

05.12.2006

Windows Vista sigurnija bez korištenja dodatnog softvera
Prema nedavnom istraživanju provedenom od strane poduzeća Sophos, operativni sustav Windows Vista je znatno sigurniji, sve dok se umjesto ugrađenih mogućnosti u operativni sustav ne počne koristiti nezavisni softver.

Objavljeno još i pod:
Sigurnost, Microsoft

Operativni sustavi

HP olakšava prelazak na nove Microsoftove tehnologije

30.11.2006

HP olakšava prelazak na nove Microsoftove tehnologije
HP je objavio da u sklopu inicijative "Microsoft-Ready", svojim korisnicima nudi jednostavan i bezbolan prijelaz na nove Microsoftove tehnologije kao što su  Windows Vista, 2007 Microsoft Office System i Microsoft Exchange Server 2007.

Objavljeno još i pod:
Microsoft

Operativni sustavi

Završna verzija operativnog sustava Windows Vista dostupna pretplatnicima

20.11.2006

Završna verzija operativnog sustava Windows Vista dostupna pretplatnicima
Microsoft je dva tjedna prije službenog izdavanja operativnog sustava WIndows Vista poslovnim korisnicima, omogućio pristup završnoj verziji pretplatnicima MSDN i TechNet programa. Na isti način dostupan je i uredski paket Microsoft Office 2007.

Objavljeno još i pod:
Microsoft

Razvojni alati

JEE5 za Ubuntu distribuciju Linuxa

09.11.2006

JEE5 za Ubuntu distribuciju Linuxa

Java Enterprise Edition 5 (JEE5) je prvi Java aplikacijski server koji je pridodan Ubuntu distribuciji Linuxa. Razvijen je od strane razvojne grupe GlassFish podržane i sponzorirane od strane Suna.


Objavljeno još i pod:
Operativni sustavi

Operativni sustavi

Vatrozid za diskove

07.11.2006

Vatrozid za diskove
Poduzeće DriveSentry Inc. razvilo je istoimeni softver koji se najlakše može opisati kao svojevrsni vatrozid za diskove. Pomoću skupa upravljačkih programa niske razine može spriječiti pristup disku prije nego se dogode problemi.

Operativni sustavi

Red Hat na mukama?

07.11.2006

Red Hat na mukama?
U samo nekoliko dana poduzeće Red Hat doživjelo je dvije važne objave konkurencije, koje bi mogle u velikoj mjeri utjecati na vlastito poslovanje - Oracleovu podršku za Linux te sporazum Microsofta i  Novella.

Baze podataka

Microsoft prestaje s podrškom za starije verzije SQL Servera

06.11.2006

Microsoft prestaje s podrškom za starije verzije SQL Servera
Iz Microsofta su najavili kako će u budućnosti na operativnim sustavima Vista i Longhorn podržavati samo Microsoft SQL Server 2005 s instaliranom nadogradnjom Service Pack 2. Starije verzije sustava za upravljanje bazom podataka više neće biti podržane.

Objavljeno još i pod:
Operativni sustavi, Microsoft

Operativni sustavi

Microsoftov korak prema svijetu Linuxa

06.11.2006

Microsoftov korak prema svijetu Linuxa
Nakon potpisivanja sporazuma s Novellom za podršku SUSE distribuciji Linuxa na Windows PC računalima, jasno je da ni Microsoft više ne može zatvarati oči pred činjenicom o sve intenzivnijem širenju različitih distribucija operativnog sustava Linux.

Objavljeno još i pod:
Microsoft

Anketa

Koliko mjesečno zarađujete neto kao IT profesionalac?

Kolumne

Niš' koristi

Dimitar Georgievski

Tko želi promijeniti bilo što iz javne domene američkog društva, prosječnom Amerikancu ne preostaje ništa drugo nego pritisnuti na kongresnika koji zastupa njegovo područje. Na žalost, Amerikanci ne mogu naći u sebi malog Francuza koji će ih natjerati da s nekoliko milijuna rajčica zaustave rad zemlje i natjeraju vladu da se ozbiljno pozabavi s nekim pitanjem bitnim za svakodnevni život društva. Recimo Internetom.

U ponudi kablovskih tvrtki, skupa televizijska i telefonska pretplata obvezno idu uz pretplatu za pristup Internetu. Cijena paketa tih triju servisa može se popeti do 120 USD mjesečno, što nije mala svota za člana srednje klase SAD-a. One znatiželjne o opcijama pretplate, osoblje korisničke podrške brzo razuvjeri da se Internet može dobiti bez televizije. Uvijenim prijetnjama o degradaciji servisa i sustavom cijena, kablovske kompanije uvjere najtvrdokornije pretplatnike kako je bolje uz Internet uzeti barem pretplatu na televiziju.



Naiđeš li na pridjev, baci ga!

Dimitar Georgievski

Jedna od zanimljivih strana engleskog jezika je broj riječi s kojima isti raspolaže. Za razliku od vjerojatno svih drugih jezika u svijetu, engleski se nikad nije pokušao obraniti od tuđica. Naprotiv, sve ih je veselo prisvojio. Nekad davno korijeni velikog broja riječi u engleskom jeziku dolazili su iz latinskog, grčkog i francuskog. Danas ovom skupu možete dodati japanski, kineski, hindski, hebrejski, arapski i mnogo drugih.

Nevidljiva ruka Interneta

Dimitar Georgievski

Promatranjem malih obrtnika u 18. stoljeću, Adam Smith je došao do zaključka da zbroj svih njihovih aktivnosti kreira zanimljive efekte na tržištu. Svako od učesnika, ili suparnika, vođen je osobnim interesom i racionalnom sviješću prema povećanju svog profita što je više moguće. Ono zanimljivo jest da djelovanje svih učesnika povećava opće blagostanje društva i sadrži samoregulirajuću funkciju tržišta. Smith je ovaj fenomen nazvao Nevidljivom rukom tržišta i ušao u povijest kao začetnik onoga što danas nazivamo političkom ekonomijom. Svoje zabilješke Smith je publicirao u knjizi dugog naziva koja završava frazom Wealth of Nations (slobodni prijevod: Dobrobit Nacija). Fraza je također ušla u povijest i postala sinonimom za slobodno tržište ili tržište na kojem potražnja i ponuda određuju cijene, a ne neka treća strana koja je u najčešćem slučaju vlada. Iako je Smith ostao zapamćen kao osoba koja se protivila ljudskoj sebičnosti i zalagala za slobodno tržišno natjecanje, danas se cijeli njegov magnum opus mož svesti na sljedeće parole: sebičnost je dobra, vlada je loša, demokrati su loši.