Operativni sustavi

Stigla je nova verzija DOS-a

05.09.2006

Ne, nije greška niti ste se vremeplovom vratili u prošlost i pročitali staru vijest. Više od desetljeća nakon što je Microsoft objavio da prekida razvoj vlastite verzije DOS-a, dovršena je «open source» alternativa pod nazivom FreeDOS 1.0.

Rad na projektu započet je još davne 1994 godine od strane nezavisnog programera Jim Halla, da bi konačno u šestom mjesecu ove godine ugledao svjetlo dana. FreeDOS 1.0 podržava PC hardver od njegovog početka 1981. godine pa do najmodernijih konfiguracija današnjice. Osim dobro poznatih tehnologija poput upravljanja memorijom (HIMEM i EMM386) dodana su i proširenja koja nikad ranije nisu bila prisutna u DOS-u poput upravljanja napajanjem.

Zašto bi netko u trećem tisućljeću koristio tako zastarjeli operativni sustav? Za to postoje dva glavna razloga:

1. Potreba za pokretanjem starih DOS programa (što obuhvaća različite poslovne aplikacije – na primjer one pisane u Clipperu).

2. Potreba za alternativnim operativnim sustavom koji se može koristiti na hardveru vrlo ograničenih mogućnosti (različiti specijalizirani uređaji bez potrebe za naprednim sučeljem).

pošalji link | print | natrag

Anketa

Jeste li prešli na Windows 7?

Kolumne

Katran i perje

Dimitar Georgievski

Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.

Otvorene multimedije

Dimitar Georgievski

Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.

Moj prijatelj fundamentalist

Dimitar Georgievski

Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.