Operativni sustavi

Najsigurniji operativni sustavi dolaze iz Microsofta

26.03.2007

Bez obzira na brojne kritike koje se širom svijeta upućuju različitim verzijama Windowsa, prema istraživanju provedenom u Symantecu ispada da je ipak riječ o najsigurnijim operativnim sustavima. Kad tako nešto prezentira javnosti konkurencija na području sigurnosnog softvera, svakako ima nešto u tome.

U svojem redovitom izvješću pod nazivom Internet Security Threat Report, Symantec je proglasio Windowse najsigurnijim operativnim sustavom prema broju uočenih sigurnosnih propusta te po vremenu potrebnom za njihovo uklanjanje.

Stručnjacima iz Microsofta u prosjeku je potreban 21 dan da isprave uočene propuste, a njih je u drugoj polovici 2006 godine bilo ukupno 39. Za konkurenciju na području operativnih sustava iznijete su slijedeće brojke: Ret Hat (208 propusta i 58 dana za uklanjanje), HP-UX (98 / 101), Apple (43 / 66). Najgore je prošao Sunov operativni sustav, koji istina i nema tako puno sigurnosnih propusta (63), ali je potrebno najviše vremena za njihove ispravke (u prosjeku čak četiri mjeseca, ili preciznije 122 dana).

Objavljeno još i pod:
Sigurnost, Microsoft

pošalji link | print | natrag

Anketa

Jeste li prešli na Windows 7?

Kolumne

Katran i perje

Dimitar Georgievski

Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.

Otvorene multimedije

Dimitar Georgievski

Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.

Moj prijatelj fundamentalist

Dimitar Georgievski

Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.