Operativni sustavi

Operativni sustavi

Operativni sustavi nisu spremni za mnogoprocesorska računala

02.02.2009

Operativni sustavi nisu spremni za mnogoprocesorska računala
Prema nedavno objavljenim predviđanjima tijekom 2009 godine trebalo bi doći do ubrzanog rasta broja procesora (i/ili njihovih jezgri) u serverima različitih proizvođača. Iskorištavanje njihovih mogućnosti prema tim istim predviđanjima bit će ograničeno karakteristikama ostalih dijelova hardvera,  operativnog sustava te drugih dijelova sistemskog i aplikativnog softvera.

Analitičari situaciju uspoređuju s postavljanjem Ferarijevog motora u karting vozila - postoji potencijal za brzom vožnjom, ali ga ne mogu iskoristiti ostali dijelovi uređaja.

Istraživači sa Sandia National Laboratories su primjerom pokazali kako to izgleda. Povećanjem broja procesora s 2 na 4, poevećala se ukupna brzina rada servera, ali je povećanje broja procesora na 16 ponovno smanjilo brzinu rada kao da je riječ o samo dva procesora. Analizom je utvrđeno da je problem na konkretnom serveru bio u memorijskoj sabirnici.

Zbog toga nije ni čudo kako proizvođači razvojnih alata najavljuju nove generacije svojih proizvoda s podrškom za pisanje paralelenih aplikacija (npr. Visual Studio 2010).


Objavljeno još i pod:
Razvojni alati, Microsoft

1

Anketa

Jeste li prešli na Windows 7?

Kolumne

Katran i perje

Dimitar Georgievski

Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.

Otvorene multimedije

Dimitar Georgievski

Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.

Moj prijatelj fundamentalist

Dimitar Georgievski

Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.