Razvojni alati

Razvojni alati

Nova inačica Borlandovog paketa Together 2006 for Eclipse

13.09.2006

Nova inačica Borlandovog paketa Together 2006 for Eclipse
Borland je predstavio nadograđenu inačicu proizvoda Together 2006 for Eclipse. Najnovija inačica pruža nove mogućnosti razvojnim inženjerima koji koriste jezike Java i C++, UML planerima, analitičarima poslovnih procesa i zaposlenicima koji oblikuju informacije. Together 2006 for Eclipse omogućava razvoj i održavanje programske opreme visoke kvalitete i optimizaciju poslovnih procesa uz napredni vizualni dizajn.
Together 2006 for Eclipse Release 2 temeljen je na open source Eclipse 3.2 kosturu za razvoj softvera i radi izravno u Eclipse 3.2 školjci. Podržava veliki broj otvorenih industrijskih standarda i jezika, uključujući podršku za modeliranje C++ aplikacija, kako bi se promovirala mogućnost proširivanja i prilagođavanja, posebice kada se radi u heterogenim okruženjima. Pored toga, ova inačica integrirana je s Borlandovim paketom Caliber DefineIT za definiranje potreba, što korisnicima omogućava da izgrade sisteme na temelju zahtjeva izradom UML i BPMN (Business Process Modeling Notation) modela.

Nova inačica donosi punu podršku za C++ modeliranje, što tvrtkama omogućava da za razvoj koriste i objektno orijentirani C++. Kako bi se povećala produktivnost razvoja, Together 2006 sadrži i C++ LiveSource za sinkroniziranje modela i koda te C++ projektne predloške i metriku izvornog koda.

Više informacija o Borlandovim proizvodima za upravljanje životnim ciklusom aplikacije, uključujući Together, pronaći ćete na adresi http://www.borland.com/us/products/alm/index.html.



1

Anketa

Koliko ste informatičkih knjiga kupili prošle godine?

Kolumne

Niš' koristi

Dimitar Georgievski

Tko želi promijeniti bilo što iz javne domene američkog društva, prosječnom Amerikancu ne preostaje ništa drugo nego pritisnuti na kongresnika koji zastupa njegovo područje. Na žalost, Amerikanci ne mogu naći u sebi malog Francuza koji će ih natjerati da s nekoliko milijuna rajčica zaustave rad zemlje i natjeraju vladu da se ozbiljno pozabavi s nekim pitanjem bitnim za svakodnevni život društva. Recimo Internetom.

U ponudi kablovskih tvrtki, skupa televizijska i telefonska pretplata obvezno idu uz pretplatu za pristup Internetu. Cijena paketa tih triju servisa može se popeti do 120 USD mjesečno, što nije mala svota za člana srednje klase SAD-a. One znatiželjne o opcijama pretplate, osoblje korisničke podrške brzo razuvjeri da se Internet može dobiti bez televizije. Uvijenim prijetnjama o degradaciji servisa i sustavom cijena, kablovske kompanije uvjere najtvrdokornije pretplatnike kako je bolje uz Internet uzeti barem pretplatu na televiziju.



Naiđeš li na pridjev, baci ga!

Dimitar Georgievski

Jedna od zanimljivih strana engleskog jezika je broj riječi s kojima isti raspolaže. Za razliku od vjerojatno svih drugih jezika u svijetu, engleski se nikad nije pokušao obraniti od tuđica. Naprotiv, sve ih je veselo prisvojio. Nekad davno korijeni velikog broja riječi u engleskom jeziku dolazili su iz latinskog, grčkog i francuskog. Danas ovom skupu možete dodati japanski, kineski, hindski, hebrejski, arapski i mnogo drugih.

Nevidljiva ruka Interneta

Dimitar Georgievski

Promatranjem malih obrtnika u 18. stoljeću, Adam Smith je došao do zaključka da zbroj svih njihovih aktivnosti kreira zanimljive efekte na tržištu. Svako od učesnika, ili suparnika, vođen je osobnim interesom i racionalnom sviješću prema povećanju svog profita što je više moguće. Ono zanimljivo jest da djelovanje svih učesnika povećava opće blagostanje društva i sadrži samoregulirajuću funkciju tržišta. Smith je ovaj fenomen nazvao Nevidljivom rukom tržišta i ušao u povijest kao začetnik onoga što danas nazivamo političkom ekonomijom. Svoje zabilješke Smith je publicirao u knjizi dugog naziva koja završava frazom Wealth of Nations (slobodni prijevod: Dobrobit Nacija). Fraza je također ušla u povijest i postala sinonimom za slobodno tržište ili tržište na kojem potražnja i ponuda određuju cijene, a ne neka treća strana koja je u najčešćem slučaju vlada. Iako je Smith ostao zapamćen kao osoba koja se protivila ljudskoj sebičnosti i zalagala za slobodno tržišno natjecanje, danas se cijeli njegov magnum opus mož svesti na sljedeće parole: sebičnost je dobra, vlada je loša, demokrati su loši.