Zanimljivosti

Zanimljivosti

NASA i Cisco "Planetarnom kožom" štite Zemlju

30.04.2009

NASA i Cisco
Agencija NASA i Cisco Inc. objavili su partnerstvo u razvoju online umrežene globalne platforme za praćenje uvjeta u okolišu nazvane “Planetarna koža” (“Planetary Skin”), namijenjene snimanju, prikupljanju, analizi i izvještavanju o prikupljenim podacima širom svijeta.

Prema uvjetima sporazuma, NASA i Cisco zajednički će raditi na razvoju “Planetarne kože” kao online platforme za suradnju koja će služiti za prikupljanje i analizu podataka iz satelitskih, zračnih, morskih i kopnenih senzora diljem svijeta. Ti podaci bit će dostupni široj javnosti, vladama i poslovnom sektoru radi mjerenja, izvještavanja i utvrđivanja stanja u okolišu u gotovo stvarnom vremenu s ciljem otkrivanja globalnih klimatskih promjena i prilagođavanja tim promjenama.

 

NASA kontinuirano provodi promatranja našeg planeta uz pomoć niza svemirskih letjelica, zračnih i kopnenih uređaja radi praćenja stanja i dobrobiti Zemlje. Ulaganja te agencije u promatranje Zemlje i istraživanja o klimatskim promjenama veća su od ulaganja svih država svijeta zajedno.

 

Cisco će projektu pridonijeti iskustvom i stručnim znanjem u području mrežnih tehnologija i naprednih inovacija. Ciscova grupacija za internetska poslovna rješenja (Internet Business Solutions Group) posjeduje jedinstvenu kombinaciju poslovnih sposobnosti i razumijevanja politika upravljanja te znanstvenih i gospodarskih pitanja. Ciscovi stručnjaci provodit će složene analize i modeliranje podataka te će s partnerima podijeliti svoja opsežna znanja o IP arhitekturama sljedeće generacije da bi utvrdili kako najbolje izraditi prototip, replicirati i milijunima ljudi omogućiti korištenje “Planetarne kože”.

 

Cisco u okviru projekta “Planetarne kože” surađuje i s Ujedinjenim narodima, razvojnim bankama, tvrtkama, međunarodnim vladinim agencijama, sveučilištima, stručnjacima, nevladinim agencijama i fondacijama. Sudionici u projektu “Planetarne kože” udružit će svoje vještine, sredstva i tehnologije s ciljem razvijanja podrške procesu donošenja odluka radi doprinosa učinkovitom upravljanju prirodnim resursima poput biomase, vode, tla i energije; upravljanju rizicima vezanim uz klimatske promjene, primjerice porasta razine mora, suše i širenja bolesti; te novim, ekološkim tržištima ugljena, vode i biološke raznovrsnosti.



1

Anketa

Jeste li prešli na Windows 7?

Kolumne

Katran i perje

Dimitar Georgievski

Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.

Otvorene multimedije

Dimitar Georgievski

Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.

Moj prijatelj fundamentalist

Dimitar Georgievski

Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.