Zanimljivosti
Zanimljivosti
Sve više ljudi radi na daljinu
15.09.2009
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja rada na daljinu na društvo, gospodarstvo i okoliš, a otkriva da većina ispitanika koji rade na daljinu ostvaruje izuzetno fleksibilniji odnos između profesionalnog i privatnog života, veću produktivnosti i veće opće zadovoljstvo.
Zbog kontinuiranog razvoja i globalizacije suvremene radne snage, sve više tvrtki razmišlja o uvođenju strategije rada na daljinu s ciljem uštede troškova i smanjivanja emisija ugljičnog dioksida te zadržavanja najkvalitetnijih djelatnika. Takve tvrtke mogu iz Ciscovog istraživanja doznati sve o prednostima dobro promišljene strategije rada na daljinu, kako za zaposlenike tako i za poslodavce.
Neki od dobijenih rezultata istraživanja:
Ciscovi zaposlenici 63% svog vremena troše na komunikaciju i suradnju.
40% Ciscovih zaposlenika navodi da se uopće ne nalazi u istom gradu kao njihov rukovoditelj.
Prosječni Ciscov zaposlenik radi na daljinu dva dana tjedno.
60% vremena ušteđenog zahvaljujući radu na daljinu koristi se za rad, a 40% na privatne stvari.
Otprilike 69% ispitanih zaposlenika navodi da ostvaruje veću produktivnost kada radi na daljinu, a 75% ispitanika navodi da je poboljšana pravovremenost obavljenog rada.
83% zaposlenika navodi da su im u radu na daljinu mogućnosti komuniciranja i surađivanja s kolegama jednake, ako ne i bolje, nego kod rada u uredu.
67% ispitanika navodi da je kvaliteta rada poboljšana kod rada na daljinu.
80% ispitanika navodi veću kvalitetu življenja zahvaljujući radu na daljinu.
Rad na daljinu može također dovesti do veće stope zadržavanja zaposlenika, budući da više od 91% ispitanika navodi kako je rad na daljinu donekle važan ili vrlo važan faktor njihovog općeg zadovoljstva.1
Anketa
Jeste li prešli na Windows 7?Kolumne
Katran i perje
Dimitar Georgievski
Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.Otvorene multimedije
Dimitar Georgievski
Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.Moj prijatelj fundamentalist
Dimitar Georgievski
Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.
