Zanimljivosti

Zanimljivosti

IBM i HP i dalje ostaju lideri na području superračunala

14.11.2006

IBM i HP i dalje ostaju lideri na području superračunala
Prema zadnjem provedenom istraživanju IBM i HP zajedno zauzimaju više od dvije trećine cjelokupnog tržišta, ako se u obzir uzme 500 najjačih superračunala. Pri tome IBM-u pripada 47,8 posto a HP-u 31,2 posto ukupnog broja računala iz navedene grupe.

Zanimljivo je analizirati i promjene na području mikroprocesora korištenih u izgradnji superračunala. Intel je doživio pad sa 66,6 posto udjela na 52,2 posto, dok je istovremeno AMD zabilježio porast sa 11 na 22,6 posto tržišnog udjela.

U kategoriju superračunala ubrajaju se računala s brzinom izvođenja operacija koja se mjeri u teraflopsima, osnosno trilijunima izvedenih operacija u sekundi. Uskoro se očekuje nešto drugačiji način mjerenja snage superračunala u obliku broja teraflopsa po potrošenom watu energije. Promjena je neophodna zato što neka od superračunala dosta neracionalno koriste energiju za svoj rad pa to predstavlja jedan od najvećih problema u njihovom korištenju.

Pet trenutno najjačih superračunala navedeno je u slijedećem popisu:

  1. BlueGene/L, Lawrence Livermore National Laboratory, US (IBM)
  2. Red Storm, Sandia National Laboratories, US (Cray)
  3. BGW, The Thomas J. Watson Research Center, US, (IBM)
  4. ASC Purple, Department of Energy/Lawrence Livermore National Laboratory, US (IBM)
  5. MareNostrum, Bareclona Computer Center, Spain (IBM)

 



1

Anketa

Jeste li prešli na Windows 7?

Kolumne

Katran i perje

Dimitar Georgievski

Književnost ne postoji u vakuumu. Tu je da nas zabavi, pruži nam uvid u iskustva koja ne bismo nikada doživjeli, otvori nam svjetove koje ne bismo nikada vidjeli i nauči nas ponešto o ljudskoj prirodi. Jedna od glavnih funkcija književnosti u našem društvu njena je moć iniciranja promjene. Tako je doživljava Mario Vargas Llosa, svjetski proslavljeni književnik podrijetlom iz Perua. Po njemu, literatura mora biti radikalna, buntovnička i ekstremna kako bi se smatrala velikom. Samo oni koji dijele ovaj nazor mogu uživati u književnosti.

Otvorene multimedije

Dimitar Georgievski

Raznim eufizmima korporacijski mediji pokušat će prijeći preko pravih razloga siromaštva i lošeg socijalnog statusa sve većeg broja siromašnih Amerikanaca. Kao nekad za vrijeme velike depresije, tako i sada nedodirljivi (kao u pripadnicima najniže indijske kaste, a ne kao mafiozi iz filma Briana De Palme, Nedodirljivi) u Americi misle da je problem u njima. Sve što trebaju učiniti kako bi se uzdignuli na socijalnoj ljestvici jest zasukati rukave i biti uporni.

Moj prijatelj fundamentalist

Dimitar Georgievski

Razlika između istočne i zapadne obale velika je. Rado bih se upustio u njihovu usporedbu, još uvijek sam pod dojmom skorog puta do San Diega, ali razlika ima previše. Probat ću zadržati pozornost samo na kavi. Zapadna obala ima Peet's Coff ee & Tea. Otvaranjem svoje prve caffeterie 1969. u Berkeleyu, Alfred Peet pokrenuo je revoluciju koja i danas traje. Prije njega je kava, ako se razvodnjeni tamni napitak tako mogao nazivati, bila mješavina jeftinih južnoameričkih vrsta čiji se loš okus morao prikrivati s mnogo šećera i mlijeka. Kava koju je Alfred Peet radio postala je omiljeni napitak boema u intelektualnom centru kakav je Berkeley da bi se kasnije proširila poput vatre na ostatak zemlje. Za jednog Peetnika kava koja ne potječe od Peet'sa nije prava kava.